Sar e romane dukhavipaske/rovipaske lila trubun te bichalen pe’ pe Europako krisi

04 June 2004

Litigating cases on behalf of Roma before the Court in Strasbourg

Majbut opash dukhavimaske lila, save si bichalde pe Europako krisi/komisija chi kerde e advokatura/fishkara. Kava si bari zor an jekh sitemo; Europaki konvencija vash e manushenge chachipena naj kade pharo jurisdikano/chachipasko dokumento. Vov si kerdino sar jekh dokumento savo respektuil bazichne manusheske reslipa. Chi trubus te aves advokato/fishkari te kames te phenes so si bilachipe/najchachipen te phenes so hatjarel o manush kana vareko dukhavel les. Kana si varesavo Rom dukhado o dukhavimasko lil shaj bichavel vi varesavo manush savo ka avel reprezentanto vash e romane manusheske. E manushes savo si reprezentanto chi trubun varesave specialne kvalifikacije numaj muklipe katar o manush savo si dukhado. E reprezentantura shaj aven amala, rashaja vol ko kamel.

Kana kerel pes o dukhavimasko lil maj lokhes si te azutil vareko savo hatjarel o mashkarthemutno chachipen godolese kaj but dukhavimaske lila save si bichalde pe europaki komisija oficijelno naj ses lache skrinisarde. Si shtar sherutne elementura save trubun te aven skrinisarde/ramosarde an jekh dukhavipasko lil:

1. O dukhavipasko lil trubul uzes te phenel sarsavi dukh si kerdini thaj godo trubul te avel an relacija pala e mashkar-themutno chachipen.

2. O dukhado manush majanglal trubul te protektuil/arakhel pire chachipena (te ramol dukhavipasko lil) an phuv kaj trail thaj kaj si o dukhavipe kerdino.

3. O dukhavipasko lil savo si skrinisardo vash e mashkarthemutne kriseske trubul te avel bichaldo maksimum shov chon katar o djes kana si bichaldo po phuvjako krisi.

4. O manush savo kerda o dukhavipasko/rovipasko lil trubul te avel dukhado. Te o dukhavipe naj sikado les si fakto thaj shaipe te kerel o dukhavipasko/rovipasko lil.

But dukhavipaske/rovipaske lila e komisija ando Strasbourg chi lija an oficijelno procesi godolese kaj e dukhade manusha chi probisarde/kerde sa an lenge phuvjake krisura, an phuvja kaj si dukhade. But dukhavipaske lila o mashkarthemutno krisi chi thoda/shuvda an oficijelno procesi godolese kaj e naj-chachipena/dukhavipa save si kerdine naj an realcija pala e konvencija. E konvencija chi del garantia e manushenge thaj shaipe te avel len socialno azutipe te si o manush choro vol chachipen po kher te e manushe naj kher. Sa so e konvencija shaj kerel an relacija pala kava so majpalal phendam si te del chachipen pe personalno protekcija (godo so si skrinisardo an kotor 8. ) “Te respektuil lesko personalno trajo/dzivdipe, leski familija lesko kher thaj khonik nashti te ginavel leske lila.”

An 1993 bersh e Rubi Smith bichalda jekh dukhavipasko/rovipasko lil pe Europaki komisija an savo phenda kaj o Anglicko chachipen kerda jekh baro chachipasko problemo vash e Romenge. O anglicko chachipen phendas kaj e Roma save train ande karavanura shaj achen numaj pe thana kaj phenen e foroske sherutne institucije te o than kaj train naj lengo barvalipe. E dukhadi manushni traisarda pe piro barvalipe thaj an dukhavipasko/rovipasko lil voj phenda kaj o chachipen chi del las shaipe te trail sar chacho Romano manush (te dzal katar o than po than karavanosa) thaj chi del shaipe lake familijake te avel late. E komisija phenda:

“Garancija pala o tradicionalno trajo vash e nacionalne minoritetura del o kotor 8. O dukhado manush an piro dukhavipasko/rovipasko lil trubul te phenel uzes sarsavi dukh kontra – leske si kerdini. E komisija arakhla kaj trubun maj but faktura pala kava dukhavipasko/rovipasko lil. “

Majangluno lil vash e komisijake

O dukhavipasko lil savo bichalel pe’ pe Europaki komisija vash e manushenge chachipena trubul te avel skrinisardo maximum shov chon an relacija pala o dukhavipasko lil savo si bichaldo po phuvjako krisi kaj si e dukh kerdini. Shov chon agorin pes kana e Europaki komisija akceptuil/lel o lil vol fax kaj kerel pe’ dukhavipasko/rovipasko lil. An majangluno lil trubun te aven skrinisarde sherutne informacije thaj o lil chi trubul te avel lungo. Trubul te thol pe’/shuvel pe’ vi anav katar o dukhado manush, leski adresa thaj kana si o manush dukhado. An majangluno lil trubul te phenel pe’ so maj uzes so sas e manushesko dukhavipe thaj trubun te phenenpe’ e kotora andar e konvencija save si an relacija pala e manushesko dukhavipe. Te si shaipe an majangluno lil trubul te phenel pe’ save faktura si kontra e konvencija. Majpalal an majangluno lil o dukhado manush vol lesko reprezentanto trubul te phenel te e Europaki komisija bichalel leske e aplikacija pala o oficijelno dukhavipasko/rovipasko lil.

Pala godo e komisija ka bichalel e dukhade manusheske aplikacija vash o dukhavipasko/rovipasko lil. E komisija majanglal phenel kaj e dukhade manushe shaj aven problemura an leski phuv te kerelas dukhavipasko/rovipasko lil. E komisija vadzi/inke phenel te si varesavo dukhavipasko/rovipasko lil savo si sar kava savo o dukhado manush bichalel.

Majpalal o dukhavipasko lil trupul te kompletiril pe’ thaj te bichavel pe e komisijake. Ande aplikacija o dukhado manush trubul te skrinil/ramol uzes sa e kotora katar e konvencija save si dukhade. Butivar o dukhavipe savo si kerdino shaj dikhel pe’ numaj nashti thol pe’/shuvel pe’ an relacija pala e chachipena andar e konvencija. An kadi situacia majlache si te o problemi dikhelpe kompleksno katar but riga.

Examplo

But si importantno te dzanel pe’ sarsavo sas o dukhavipe thaj pala godo shaj dikhel pe’ pe kaste si kerdino o dukhavipe, pe manusheski familija vol manush. Te sas kerdino dukhavipe thaj te e phuvjako/rashtrako krisi (kaj o manush trail thaj kaj sas kerdino o dukhavipe) chi krisisarda lache, o o dukhado manush vol lesko reprezentanto shaj ramon rovipasko lil pe Europaki Komisija an savo shaj akharenpes pe konvencija, kotor 8. (chachipen pe familijako trajo) thaj kotor 13. (chachipen po legalno krisipe). Te si o dukhavipe an relacija po kotor 13. vov si an relacija vi po kotor 6. Te si o dukhavipe an relacija pala o kotor 8. o dukhavipe ka avel vi an relacija pala o kotor 3. (manusheski degradacija). Te si o dukhavipe an relacija pala o kotor 8. thaj te naj sas respektuime e manushesko kher o dukhado manush vol lesko reprezentanto shaj phenel an dukhavipasko/rovipasko lil kaj o dukhavipe sas an relacija vi e kotoresa 1 (chachipe te slobodno trais an tjiro kher/barvalipe). An sa e dukhavipa save si kerdine e Romenge majanglal trubun te shuven pe/thon pe’ sa e kotora andar e konvencija save si an relacija pala o dukhavipe thaj majpalal te thol pe vi o kotor 14 ( godo si o kotor savo vorbil/vakarel pala e anti-diskriminacija)

Kaj dzal o dukhavipasko lil

Kana e Europake krisoske aresel o dukhavipasko lil von majanglal keren komunikacija e phuvjanca kaj si e dukh kerdini thaj numaj 10% katar e dukhavipaske lila e Europako krisi thol/shuvel an oficijelno chachipasko procesi. E manushes savo si reprezentanto vash e dukhade manusheske si shaipe te rodel love katar e Europako krisi. (po starto shaj lel 3. 500 FF)

E Europako krisi majanglal te thol/shuvel varesavo dukhavipe an chachipasko procesi ashunel o gindipe katar e phuv kaj si o dukhavipe kerdino. Pala godo trubul te dzanel pe’ ko ka avel akhardino po Europako krisi (o manush savo si dukhado vol lesko reprezentanto pe jekh rig vol e phuv kaj si o dukhavipe kerdino) te si e dukhade manushe legalno azutipe e Europako krisi ka pokinel leske te avel an Strasbourg thaj te shaj achel gothe dzi kaj trail o krisipe. Te o Europako krisi thol an oficijelno procesi o dukhavipasko lil von ka traden e riga an procesi te phanden varesavi vorba. Te o dukhado manush phenel kaj chi kamel godo o krisi godo chi ka lel nasul. E dukhade manushese si majlache te phandel varesavi vorba e avere rigasa, te na kerela godo o krisi ka thol vi godi decizja an procedura. Naj chache kaj o krisi ka anel pozitivno decizja vash e dukhade manusheske majanglal te agorilpe’ o krisipe.

Te e riga an procesi save krisin pe’ chi phanden e vorba o krisi ka del piro oficijelno gindipo si e faktura an dukhavipasko/rovipasko lil lache thaj si von an relacija pala e kotora andar e konvencija. Pala godo o dukhavipasko lil ka avel tradino po krisi te kerel pe’ finalno decizja.

An oficijelno kriseski procedura si than pala trin riga (dukhado manush vol lesko reprezentanto, ko kerda o dukhavipe, thaj trito rig (sar exemplari e trito rig shaj avel varesavi naj-governoski organizacija) thaj lengi rola si te den majbare informacije katar o dukhavipe. E trito rig shaj del globalne informacije vash e romane problemura andar e phuv kaj si kerdino o dukhavipe. Thaj majpalal e trito rig (te si las bari reputacija) shaj del baro azutipe vash e dukhade manusheske anglal e Europako krisi.

Te si o dukhavipasko lil but urgentno thaj te o dukhado manush vol lesko reprezentanto kamel te sidjarel te e Europako krisi godo dukhavipe krisarel shaj te kerel pe’ specijalno lil pala o azutipe savo si an relacija e kotoresa 36. Te an dukhavipasko lil o manush phenel kaj si les dar pala lesko trajo e Europako krisi shaj te rodel leske phuvjatar te arakhel les/protektuil les dzi kaj o krisi chi lel te krisil. Majbut e manusha keren kadale specialne dukhavipaske lila te na kerel pes kontra lenge deportacija thaj extradicija.

Te Europako krisi chi kamel te rodel specialno protekcija pala o dukhado manush les si vi shaipe te sidjarel kava proceso. Kadi strategija shaj avel but lachi godolese kaj tradel e phuvjan kaj si kerdino o dukhavipe te len sama po dukhavipe thaj te dzanen kaj vi e Europako krisi lel sama pala o dukhavipe. (thoda an legalno chachipasko procesi)

E romen sas sajekh baro problemo te ramon e dukhavipaske/rovipaske lila vash e Europake krisoske. Explanacija sostar si problemo mashkar e Roma thaj Europako krisi si but phari. Shaj phenas kaj si trin sherutne aspektura:

1. Majanglal shaj phenel pe’ kaj e gadzen si stereotipo kana gindin pala e Roma. Kava si oficijelno vi skrinisardo an jek Europako dokumento savo sas kerdino an 1993 bersh lilesko numbri 1203 o paragrafo 2. an savo phenel pe’

“Specijalno than mashkar e nacionalne minoritetura an Europa si e Romen. Von train an sa thana pe sasti Europa, len naj lengi phuv/rashtra thaj shaj phenel pe’ kaj von si chacho Europako miniriteto. Numaj godo naj an definicija pala e nacionalne minoritetura. ”

2. Shaj phenel pe’ kaj kava problemo trail godolese kaj e krisuren thaj e komisijen naj sas intereso pe nacionalne minoritetura. Von gindisarde kaj aver procedure shaj aven majlache vash e nacionalne minoritetura. Sar exemplari: o protokol pala e nacionalne minoritetura.

3. Po agor majbaro problemo vash e krisoske thaj e komisijake sas te keren identifikacija pala e problemura save si an relacija e Romenca. Te hatjaren so si e esencija pala e naj-chachipena save si kerdine kontra e Roma, majlache krisoske decizja si phandine sar “dissenting judgements” (personalno krisaresko gindipe”) kava sas specialno importantno an Buckley krisipe. Trin krisara chi kamle e decizja save phande aver krisara. Mashkar e trin krisara majbut vazda piro krlo o krisari Pettiti savo phenda:

“But zakonura (save si chache kana thon pe’an relacija pala kava dukhavipe personalno) thaj e administracija kerde problemo e krisarenge. Jekh Romane familija naj shaipe te avel las sajekh(permanentno) kher, lacho socialno trajo, integracija romane chavorengi ande shkola.

4. Godo so phendam majanglal an kotor 1. Si an relacija vi pala e forosko governo savo lel sama pala forosko plano/urbanizmo kaj ka keren pe’ e khera, len sama pe e foroske droma, pala e manushengo sastipe thaj godo sikavel amen kaj e Bakley familija chi dzangla so thaj sar te kerel”.

Averdromeske mashkarthemutne mehanizmura

1. E konvencija pala e protekcija vash e nacionalne minoritetura sas kerdini an 1998 bersh. E zor/zuralipo pala kadi konvencija si an relacija pala o drom sar den pe’ informacije thaj sar kerelpe’ o monitoring. E phuvja save si an Europako kidipe trubun te den informacije so kerde an relacija te vazden opre thaj shukaren kadi konvencija.

2. OSCE komesarijato vash e nacionalne minoritatura si obligacija te rodel thaj dikhel so si problemo mashkar e nacionalne minoritetura godolese te na kerel pe’ hoji mashkar e minoritetura thaj aver manusha. O komeserijato beshel an: Prinsessgracht 22, 2514 AP The Hague, Netherlands.

3. O komiteto pala e manushenge chachipena vash e Jekhethaneske nacije si sar reslipe te dikhel sama pe mashkar-themutni konvencija katar e jekhethaneske nacije vash e civilne thaj e politikake chachipena. E chachipena save si protektuime ande kadi konvencija si sar e chachipena save si protektuime an Europaki konvencija thaj an varesave segmentura kadi konvencija si majlache kerdini. E procedura pala e dukhavimaske/rovipaske lila si majphari deso an Europaki konvencija thaj godolese e manusha kana kamen te keren dukhavipaske/rovipaske lila trubun godo te keren an relacija pala e Europaki konvencija. Te o rovipasko/dukhavipasko lil varesavo manush kamel te skrinil/ramol pala varesavo naj-chachipen savo si shov thaj majbut chon purano atoska/atunchi shaj godo kerel an relacija pala kadi konvencija godolese kaj o komiteto pala e manushenge chachipena naj limito pala e dukhavipaske/rovipaske lila. O komiteto vash e manushenge chachipena beshel pe adresa: 8-14 Avenue de la Paix, 1211 Geneva 10, Switzerland.

donate

Challenge discrimination, promote equality

Subscribe

Receive our public announcements Receive our Roma Rights Journal

News

The latest Roma Rights news and content online

join us

Find out how you can join or support our activities